Petar Hranuelli
BIOGRAFIJA
Rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na ostrvu Braču. Izlaže od 1994. godine na 66 samostalnih i 124 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdva- jamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI i XXIX izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.). 1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta “Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora “( 2018.), pohvala za skulpturu na 16. Međunarodno bijenale umet- nosti minijature, Gornji Milanovac (2022.), 2.nagrada za skulpturu na 56. Hercegovačkom zimskom salonu, Herceg Novi, Crna Gora ( 2023.).
Rođen u Supetru (27.12.1975.), a do 1994. godine živi u Postirama na ostrvu Braču. Izlaže od 1994. godine na 66 samostalnih i 124 grupnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je nekoliko nagrada i priznanja, među koje izdva- jamo: Otkupna nagrada Venere u medu, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo, Zagreb (2007.), 1. nagrada žirija za XXVI i XXIX izložbu malog formata, Šabac (2017., 2020.). 1. nagrada za skulpturu, IV Međunarodno bijenale akta “Marko Krstov Gregorić, Petrovac, Crna Gora “( 2018.), pohvala za skulpturu na 16. Međunarodno bijenale umet- nosti minijature, Gornji Milanovac (2022.), 2.nagrada za skulpturu na 56. Hercegovačkom zimskom salonu, Herceg Novi, Crna Gora ( 2023.). O njegovom umetnickom radu pisali su istaknuti likovni kritičari: Zvonko Maković, Slavko Timotijević, Iva Körbler, Draženka Jalšić Ernečić, Nikola Albaneže, Olivera Vukotić, Stanko Špoljarić, Davorin Vujičić, Romana Tekić, Sonja Petrović Jagić, Vesna Bunčić, Lucija Đurašković,.. Mnoga dela mu se nalaze u stalnim postavkama muzeja, galerija, privatnim kolekcijama kod nas i u inostranstvu (Hrvatska, Slovenija, Nemačka, Holandija, Italija, Austrija, Turska, Engleska, Crna Gora, Španija, SAD, Čile, Švajcarska, ...) Hranuellijev opus materijalom i vitalnošću vezan je uz ishodište, ostrvo Brač. Kamene skulpture formi apstrahovanih iz figurativnog prikazuju najčešće žene (Venere) i ljudsku figure uopšte, redovno u dijalogu s tradicijom od praistorije preko klasične antike do savremenog doba. Vitalnost i bujnost isklesana u kamenu, nekada i u drugim materijalima poput stakla, bilo da se radi o skulpturama manjeg formata ili javnog karaktera odlike su Hranuellijevog stvaralašt- va.